Danas smo svjedoci da sukob interesa sve više dolazi do izražaja u državnim tijelima u koji su involvirani različiti državni službenici od visoko rangiranih do nisko rangiranih, a što posljedično dovodi do negativnih učinaka koji se odražavaju na funkcioniranje tih tijela. Stoga je prevencija sukoba interesa jedan od ključnih faktora u državnim tijelima, koja prvenstveno doprinosi jačanju integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti državnih službenika u obavljanju službenih dužnosti, te jačanju povjerenja građana u tijela državne vlasti.
Sukob interesa postoji u svim onim situacijama kada su privatni interesi državnih službenika (u nastavku teksta: službenik) u suprotnosti s javnim interesom, odnosno službom koju obavlja ili kada privatni interes utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju službene dužnosti, odnosno službe.
Sukob interesa koji se najčešće pojavljuje u praksi je zlouporaba ovlasti i položaja, odavanje službenih informacija o djelovanju i radu državnog tijela, odnosno odavanje službene tajne u svrhu ostvarivanja materijalne ili druge koristi za osobnu dobrobit ili dobrobit druge pravne ili fizičke osobe, korištenje državnog vlasništva u privatne svrhe, obavljanje dodatnih poslova koji su u suprotnosti s poslovima radnog mjesta službenika.
Službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao…
