Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Odgovornost za štetu državnih službenika

26.11.2021, , Izvor: Verlag Dashöfer

Državni službenik tijekom obavljanja redovnih radnih zadataka na radnom mjestu može svojim postupcima nanijeti štetu državnom tijelu, pri čemu snosi odgovarajuće sankcije. U nastavku teksta biti će više riječi o toj tematici.

 

Državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. Također, dužan je nadoknaditi državnom tijelu i štetu koju je državno tijelo imalo nadoknađujući fizičkim i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.

 

Treba napomenuti da se propisima za pojedine službe mogu propisati i poseb­ni slučajevi odgovornosti za štetu nanesenu u službi ili u svezi sa službom, time da se odgovornost mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepažnji.

 

Naime, postoje dvije vrste krivnje: namjera i nepažnja (koja može biti obična i krajnja), te ćemo ukratko skrenuti pažnju na njihovo razlikovanje.

 

Namjera (dolus) je najteži oblik krivnje, a određuje se subjektivno. Tu se radi o situacijama kada je štetnik svjestan da će svojim postupcima ili propuštanjem izazvati štetu. Dok je krajnja nepažnja (culpa lata) oblik krivnje kada štetnik u određenoj situaciji nije postupao ni sa onim stupnjem pažnje sa kojom bi postupao svaki prosječan čovjek.

 

Prema općim pravilima namjeru ili krajnju nepažnju radnika mora dokazivati poslodavac. Što bi značilo da se u postupku koji

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: