Iz članka 18. Zakona o proračunu[1] proizlazi da se, uz državni proračun, svake godine donosi Zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu (u nastavku teksta: Proračun) i njihovo ostvarenje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna (u nastavku teksta: korisnici), prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u nastavku teksta: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza, te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
Hrvatski sabor donio je na sjednici 6. prosinca 2024. godine Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine.[2]
Upravljanje prihodima i primicima, te rashodima i izdacima
Radi upravljanja likvidnošću Proračuna, proračunski korisnici dužni su Ministarstvu dostavljati mjesečni plan plaćanja rashoda i izdataka prema datumu dospijeća. Ministar financija će Naputkom utvrditi dinamiku, način dostave i strukturu podataka.
Zajam koji Republika Hrvatska ostvari u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. namjenski je primitak državnog proračuna.
Korisnik planira rashode koji se financiraju sredstvima zajma unutar svog financijskog plana, u skladu s Dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a razmjerno dinamici provedbe projekata i aktivnosti.
Planirana sredstva se…
