Zakonom o javnoj nabavi uređen je sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj, a kojim se utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma, provedbe projektnog natječaja, te pravna zaštita u tim postupcima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi objavljen je u Narodnim novinama,[1] te stupa na snagu 16. svibnja 2026. godine, osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1. rujna 2026. godine. Stoga ćemo u nastavku teksta, naglasak staviti na najznačajnije novine u sustavu javne nabave.
Prethodna analiza tržišta
Javni naručitelj prije pokretanja postupka javne nabave obvezno provodi analizu tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom.
Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima produžava se na minimalno sedam dana (umjesto pet dana). Takvim normiranjem zaštiti će se zainteresirani ponuditelji s obzirom da je bilo slučajeva u praksi kada su naručitelji objavljivali prethodno savjetovanje na način da bi prethodno savjetovanje obuhvaćalo neradne dane, a čime se „umjetno“ skraćivao rok.
Kod prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima proširuju se obveze naručitelja, na način da su obvezni objaviti i procijenjenu vrijednost nabave, troškovnik, te uvjete i zahtjeve koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima.
Postupci koji podliježu obavezi provedbe prethodnog savjetovanja, a pokreću se nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi…
