Uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj započela je 1992. godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine, stupanjem na snagu zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav, način financiranja lokalne samouprave, a oživotvoren provedbom prvih lokalnih izbora.
Danas u Republici Hrvatskoj svukupno je 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to:
- 555 jedinica lokalne samouprave
- 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija.
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.
Normativni okvir općih akata jedinica lokalne samouprave
Lokalna samouprava je temelj demokratskog političkog sustava. Na ustavnim odredbama temelji se lokalna samouprava i predstavlja pravo stanovnika lokalnih zajednica na samostalno organiziranje i odlučivanje o poslovima koji su prema ustavnim odredbama definirani kao poslovi lokalne naravi.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju u određenim okolnostima donositi i opće akte. Među njima se kao ključni dokumenti ističu statut, proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, prostorni plan te niz akata iz različitih upravnih područja. Budući da se ti opći akti odnose na veliki broj osoba, potrebo je provoditi i nadzor nad njihovim zakonitostima.
Statut je temeljni opći akt svake jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Statutom se, u skladu sa zakonom, uređuje podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica…
