U proteklih 20-ak godina uočeni su određeni nedostaci sadašnjeg sustava plaća te se u nekoliko navrata pokušalo s reformom sustava plaća i vrednovanja u državnoj i javnoj službi temeljem rezultata rada i stručnosti kroz novi zakonodavni okvir, koji bi uredio različitost osnovica za obračun plaća kao i dodatke na plaću, međutim to se do danas nije dogodilo.
Prema sadašnjem sustavu obračuna plaća postoji više od 560 dodataka na plaću koje prate i razna tumačenja vezana uz njihov obračun, šumu različitih propisa (oko 300 propisa) kojima se uređuje sustav plaća te drugi nedostaci što je u praksi dovodilo do pravne nesigurnosti pri obračunu plaća koje utječu na primjer, nejednake plaće za ista radna mjesta, nepostojanje utjecaja ocjene učinkovitosti rada na plaću službenika i namještenika, nepostojanje sustava nagrađivanja za službenike i namještenike koji ostvare iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela odnosno javne službe u kojoj rade, nepostojanje koordinacije i nadzora nad sustavom plaća sa središnje razine.
Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. - C2.2. R2 – Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama predviđena je reforma sustava plaća a u okviru iste predviđena je i investicija C2.2. R2 I1- Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a (Human Resources Management i Centralizirani obračun plaća).
Slijedom navedenog, Hrvatski sabor na 16. sjednici održanoj 14. srpnja 2023. donio je većinom glasova novi zakonodavni okvir kroz Prijedlog Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama na koji je kroz e-savjetovanje podneseno 578 komentara s više od 1.000 pitanja o novom sustavu plaća.
- DRŽAVNA TIJELA
Prema Zakonu državna tijela su: tijela državne uprave, pravosudna tijela, stručna služba Hrvatskog sabora, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Glavno tajništvo Vlade Republike Hrvatske, uredi i druge stručne službe Vlade Republike Hrvatske, Državni ured za reviziju, stručna služba Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, pravobranitelja za osobe s invaliditetom, povjerenika za informiranje, Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenstva za fiskalnu politiku i druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe.
Sadašnje stanje službeničkog sustava
U Republici Hrvatskoj službenički sustav uređen je Zakonom o državnim službenicima iz 2005.[1] i do danas je pretrpio više izmjena. Navedenim zakonom propisani su prijam u državnu službu, klasifikacija radnih mjesta, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika i namještenika, napredovanje u službi i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika.
Dakle, citiranim Zakonom uređuje se radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca.
Međutim, Zakon o državnim službenicima ne uređuje plaće državnih službenika već u poglavlju Temeljna prava utvrđuje se da državni službenici i namještenici za svoj rad imaju pravo na plaću, i to pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U članku 10. stavku 3. toga Zakona upućuje se da će se plaće i druga materijalna prava državnih službenika urediti posebnim zakonom. Stoga, do stupanja na snagu posebnoga…
