Meni dostupan sadržaj 
2.1 Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u državnoj i javnoj službi
U četvrtom dijelu Zakona o državnim službenicima propisan je način prijema u državnu službu i popunjavanje radnih mjesta, što će se u nastavku ukratko prezentirati, jer je važan dio radnopravnog odnosa državnih službenika. Čl. 40 da se radna mjesta mogu popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu prijema u službu. Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu. Nadalje, nužno je napraviti plan prijema u državnu, osim u slučaju potrebe prijema u državnu službu na određeno vrijeme, popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine i prijema državnog službenika na poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova te fondova za unutarnje poslove.
Članak 42. Zakona kaže da se planom prijema u državnu službu utvrđuje stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi plan, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla. Planom treba biti obuhvaćeno i planiranje zapošljavanja predstavnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave. Priprema i donošenje plana propisano je člankom 43. Prijedlozi planova prijema u državnu službu pripremaju se u vrijeme kada se priprema nacrt državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu, i to tako da s njim bude usklađen i javno objavljen. Prijedloge planova prijema u državnu službu pripremaju jedinice za službeničke odnose. Na temelju prikupljenih prijedloga planova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a vodeći računa o potrebama državnih tijela i raspoloživim financijskim sredstvima utvrđuju se planovi prijma u državnu službu, i to:
a) središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose utvrđuje planove prijma u državnu službu za tijela državne uprave i stručne službe i urede Vlade,
b) središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa utvrđuje planove prijma u državnu službu za pravosudna tijela,
c) čelnici ostalih državnih tijela utvrđuju planove prijma u državnu službu za ta tijela.
Plan prijma u državnu službu utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi. Osim donošenja plana prijma u državnu službu za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).
U skladu s člankom 45. Zakona, popunjavanje slobodnih radnih mjesta u državnim tijelima provodi se putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda državnog službenika. Zakonom je propisano i da se osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. Detalji su propisani Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (NN 78/2017).
Prestanak radnog odnosa u državnoj službi uređen je u 13. dijelu Zakona, pa članak 132. Kaže da državna služba prestaje:
- sporazumom,
- istekom roka,
- otkazom,
- po sili zakona i
- na drugi način propisan zakonom.
Na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona ne primjenjuju se opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih. O prestanku državne službe donosi se rješenje, u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
Što se tiče javnih službi, zasnivanje i prestanak radnih odnosa propisan je pojedinačnim zakonima koji uređuju pojedinu javnu djelatnost – školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, te kolektivnim ugovorom. Zapošljavanje u javnim službama propisano je čl. 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/18, 47/18 i 123/19 primljenom kandidatu).
Nadalje, propisano je da prednost pri zapošljavanju uz jednake uvjete imaju određene grupe kandidata, u skladu s navedenim propisima:
- - Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 121/17 i 98/19)
- - Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, broj 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 82/01., 103/03.,148/13. i 98/19)
- - Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14. i 39/18)
- - Te nacionalne manjine:
- - Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02, 47/10., 80/10., 93/11.)
- - Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, 51/00., 56/00.)
Osoba koja ima pravo prednosti kod prijma u državnu i javnu službu prema posebnom zakonu, dužna je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Propisana su i ograničenja u zapošljavanju. Članak 107. Zakona o odgoju i obrazovanju propisuje da se radni odnos u školskoj ustanovi zasniva ugovorom o radu na temelju natječaja, s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. istog Zakona. Člankom 106. propisano je da radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv službene dužnosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu, niti osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od navedenih kaznenih djela. Propisi koji uređuju ostale javne djelatnosti također sadržavaju odredbe o nekažnjavanju. Tako je primjerice Zakonom o liječništvu u čl. 8 smije baviti.
Vezano za otkazne rokove, taj dio radnopravnog odnosa definiran je čl. 46. Temeljnog kolektivnog ugovora, koji kaže da kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore. Također, svakom zaposleniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu, a iznimno, zaposleniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se povlaštena otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivan dio plaće i dio naknade plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu. Za određivanje prava, kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca (članak 48. TKU materijalnih prava.
