Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Zaštita na radu u općinama

4.3.2019, , Izvor: Verlag Dashöfer

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. broj 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15), utvrđuje se područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.

  • Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi.
  • Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.

Općine, gradovi i županije su pravne osobe koje se osnivaju zakonom.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.


Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Ipak, gradom se može utvrditi gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni) i mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.

Općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN broj 86/08, 61/11, 4/18), određuje se prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika, Dok se Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. broj 74/10 i 125/14) utvrđuje klasifikacija radih mjesta službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o zaštiti na radu (N.N. broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) poslodavci su neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, obvezni urediti obavljanje (vođenje) poslova zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika, poštujući opća načela prevencije te osnovna, posebna i priznata pravila zaštite na radu.

Pa tako poslodavac koji zapošljava do 49 radnika, poslove zaštite na radu, može obavljati sam ako ispunjava uvjete propisane Zakonom o zaštiti na radu i propisima koji iz njega proizlaze ili može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Sa ovlaštenom osobom ugovara poslove kada zbog objektivnih i opravdanih razloga opisanih u Pravilniku o obavljaju poslova zaštite na radu (N.N. broj 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15) te poslove ne može obavljati sam.

Ostali poslodavci koji zapošljavaju više od 50 radnika, dužni su ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu sa stručnjakom I ili II ovisno o broju radnika i djelatnosti koju obavljaju.

Nakon što je poslodavac ovisno o broju radnika i djelatnosti koju obavlja zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu ili ugovorio obavljanje poslova sa ovlaštenom ustanovom, obvezan je izraditi ili dati izraditi prema Zakonu o zaštiti na radu (N.N. broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) te Pravilnikom o izradi procjene rizika (N.N. broj 112/14), procjenu rizika za sve poslove koje radnici za njega obavljaju.

Procjena rizika temeljni je dokument u području zaštite na radu. Njome se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

U postupku izrade trebaju sudjelovati radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a po potrebi i stručnjaci iz pojedinih područja i o tome treba imati dokumentirane informacije. Procjena rizika mora biti ažurna, što znači da u svakom trenutku mora odgovarati stvarnom stanju i biti dostupna radnicima na mjestu rada.

Temeljem izrađene procjene rizika poslodavac je između ostalog dužan provesti osposobljavanje za rad na siguran način za sve radnike prema programu osposobljavanja koji obuhvaća sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika i načine njihova otklanjanja. Program osposobljavanja ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika za zaštitu na radu obavlja se u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (N.N. broj 112/2014).

Ukoliko netko od radnika pri radu aktivno koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana, poslodavac je obvezan izraditi i procjenu rizika pri radu s računalom propisanu Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (N.N. broj 69/05).

Poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika u okviru njegovog djelokruga rada. Poslovi ovlaštenika propisani su člankom 24. Zakona o zaštiti na radu.

Radnici među sobom mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu, a njegov izbor se provodi na

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: